Isključenje iz suvlasničke zajednice

Svaki od suvlasnika nekretnine, koja se sastoji od zemljišta sa zgradom ili od prava građenja sa zgradom, dužan je prigodom izvršavanja svoga prava postupati osobito obzirno prema ostalima. U protivnom suvlasnici mogu ishoditi njegovo isključenje iz suvlasničke zajednice, pod pretpostavkama koje određuju članci 98. i 99. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

Isključenje iz suvlasničke zajednice, kao institut propisan odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, predviđeno je samo za krajnje slučajeve kad drugi vlasnici stanova više, uvjetno rečeno, nemaju drugog izlaza iz nepodnošljive situacije zajedničkog stanovanja s vlasnikom (korisnikom) nekretnine, osim da posegnu za isključenjem tog suvlasnika iz suvlasničke zajednice. Primjerice, može se dogoditi da neki suvlasnik u zgradi godinama ne plaća zajedničku pričuvu i općenito svojim ponašanjem i pasivnošću ne doprinosi, odnosno odmaže uspješnom održavanju zgrade.

– ako suvlasnik ne udovoljava dužnostima koje proizlaze iz zajednice, osobito ako ne plati dužne iznose ni do završetka rasprave koja prethodi presudi prvostupanjskoga suda, a ako je bilo sporno koliko je dužan platiti pa je sud donio međupresudu, tada do završetka prvostupanjske rasprave koja slijedi nakon međupresude,

– ako dijelove nekretnine koji su u njegovu vlasništvu kao posebni dijelovi ili dijelove koje rabe i drugi suvlasnici rabi na način koji znatno ide na štetu interesa drugih suvlasnika,

– ako svojim bezobzirnim, nepristojnim ili uopće nedoličnim ponašanjem učini tegobnim zajedničko stanovanje ostalim suvlasnicima, ili počini kažnjivo djelo protiv imovine, morala ili tjelesne cjelovitosti kojega od suvlasnika ili druge osobe koja stanuje u kući, a nije riječ o djelima tako maloga značenja da bi ih trebalo zanemariti.

Pritom treba napomenuti da se radnje i ponašanja suvlasnikovoga bračnoga druga i drugih članova obitelji koji s njim stanuju, kao i osoba koje s njegovim pristankom rabe dijelove nekretnine, a koje je on propustio spriječiti koliko je bilo moguće, uzimaju za radnje toga suvlasnika.

Suvlasnici koji su odlučili da će zahtijevati isključenje određenoga suvlasnika tužbom će zahtijevati da sud utvrdi postojanje razloga za isključenje i odluči da je tuženik dužan otuđiti svoj suvlasnički dio i napustiti posjed, jer će se u protivnom na zahtjev tužitelja, koji ne može biti stavljen u roku kraćem od tri mjeseca od pravomoćnosti presude, tuženikov suvlasnički dio prodati na javnoj dražbi.

Nakon prodaje ni suvlasnik niti članovi njegovog domaćinstva ne mogu nastaviti stanovati u zgradi niti se inače služiti tom nekretninom ili njezinim dijelovima.

Zorni primjer isključenja iz suvlasničke zajednice dogodio se u Puli. Presudom Općinskog suda, M. Č., vlasnici jednosobnog stana u podrumu, ukupne površine 36,57 četvornih metar, naloženo je da radi isključenja iz suvlasničke zajednice stan proda, “napusti posjed stana tako što će ga osloboditi od osoba i stvari, sve u roku od 15 dana, jer će se u protivnom tuženikov suvlasnički dio prodati na javnoj dražbi u roku od četiri mjeseca od pravomoćnosti presude”.U obrazloženju presude se, među ostalim, navodi da su vlasnica i njezino dvoje odrasle djece svojim ponašanjem učinili gotovo nemogućim zajedničko stanovanje u zgradi. Vlasnica stana je stalno pila i galamila, te zajedno s djecom razbijala stakla i žarulje na stubištu, prijetila ostalim suvlasnicima, neke su čak gađali nožem i kamenjem. Uglavnom, policija je u ovoj zgradi imala često i puno posla.